Kao i svakog decembra, kraj godine predstavlja odličnu priliku da se prisetimo svih stvari koje su obeležile prethodnih 365 dana. I ove godine imali smo značajne investicije, nove fondove i druge događaje po kojima ćemo pamtiti godinu, stoga je bilo pravo vreme da ih se prisetimo i analiziramo u još jednoj godišnjoj analizi.
Kakvi smo bili ove godine, a gde možemo biti još bolji u narednoj – pitali smo istaknute domaće investitore koji ulažu u srpske startape. U nastavku teksta, pročitajte koji su to događaji obeležili 2022. godinu iz ugla Davora Sakača, Nebojše Bjelotomića, Peđe Predina i Saše Popovića.
Peđa Predin (investitor / Fifth Quarter Ventures VC)
Događaj koji je prema tvom mišljenju obeležio 2022. godinu?
Protekla godina je bila izuzetno burna na makroekonomskom planu i donela je dosta “bočnih udara” ka našem sektoru. Sve je počelo sa podizanjem referentne kamatne stope FED-a, što je onda uticalo na pad akcija u tehnološkom sektoru ulistanih kompanija na berzama i zatim se odrazilo i na valuacije kompanija u ranim fazama.
Ne bih želeo da zaboravim dosta drugih događaja iz ove godine ukljućujuci rat u Ukrajini kao i pad kripto tržišta. Po meni kljućni element je bio vezan na fragilnost celog sektora, kao i želju za rastom po svaku cenu, gde su izađle na površinu sve stvari koje su bile nerealne i naduvane. Nakon svih ovih neizbežnih posledica, ja se iskreno nadam konsolidaciji sektora gde zdrave kompanije bez obzira na sve nastavljaju da grabe napred.
Domaći tim ili proizvod koji su ti privukli posebnu pažnju ove godine?
Spomenuo bih 3 kompanije koje su u različitim fazama razvoja, a bez obzira na ovako čudnu godinu, nastavljaju da napreduju.
Orgnostic koji je prošle godine podigao seed rundu, je iskoristio 2022. godinu za globalno širenje tima i komercijalnu validaciju. Vođeni od strane iskusnih foundera Luke i Igora, uspeli su da izgrade veliku zajednicu, a jedna od izvanredno vođenih inicijativa je bila izrada People Analytics masterclass kursa kroz koji je za nešto više od pola godine prošlo 4.000 HR profesionalaca.
Joberty je u proteklom periodu napravio izuzetan rast na domaćem trzistu, a i počeo ekspanziju po regionu gde imaju velike ambicije. Izgradili su vrlo skladnu komercijalnu organizaciju što nije čest slučaj i definitvno su tim koji treba pratiti u budućnosti.
Algebra AI je stealth projekt koji je napravila ekipa sa 10+ godina iskustva u gejming sektoru. Algebra AI utilizuje podatke u gejming industriji, kreira analitiku i pomoću mašinskog učenja pruža celu platformu drugim gejming kompanijama da bi im pomogla u monetizaciji. Tim je sjajno posložen, poseduje ogromno znanje i iskustvo iz industrije i trenutno se završava MVP koji će biti spreman početkom 2023. godine.
Broj investicija u domaće startape – kako tu stojimo?
U nekoj svojoj analizi, gledam 3 segmenta vezana za veličinu investicije:
- Segment investicija od preko 5 miliona EUR – ovde je Tenderly jedina produktna kompanija koja je dobila investiciju veću od te cifre u 2022. godini. Pored njih imamo HTEC i Devtech sa servisne strane i to smatram da je veliki problem.
- Segment između 1 i 5 miliona EUR – ni ovde ne stojimo mnogo bolje jer smo videli tri kompanije (Hunch, Anari i Index Health) tako da ne možemo reći da je ovo bila uspešna godina i svima že nam biti fokus da u narednim godinama dovedemo što više kompanija do ovog segmenta, a onda i iznad toga.
- U segment do 1 milion EUR investicija smo imali uspešne priče koje su izasle iz Katapult akceleratora koji je izuzetno bitan za naš ekosistem, a pozitivna je i pojava TS Ventures kao novog investitora. Ovde sad postoji dosta više kapitala za startape i smatram da smo u ovom segmentu na dobrom putu.
Najveće prepreke sa kojima se domaći preduzetnici i dalje susreću?
Kao i u proteklih nekoliko godina, najviše prepreka je na komercijalnoj strani za startape – kako napraviti go-to market strategiju, organizovati growth inicijative i kako prodavati enterprise klijentima. Potrebna je velika podrška našim osnivačima, pogotovo onima koji su više tehnicki potkovani tj. inženjeri.
Dodatni element o kojem se dosta priča je nedostatak programera na tržistu rada. Dolazak velikog broja stranih kompanija defintivno utiče na ovaj problem i sa jedne strane trebaće nam što više STEM diplomaca u narednim godinama kako bi ekosistem nastavio da raste.
Međutim, javna je tajna da u Big Tech kompanijama (trenutno pratimo Twitter sagu) 10% developera imaju 10x vrednosti u odnosu na prosek i zaslužni su za 90% kvaliteta produkata. Imajući to u vidu, moramo pratiti da li će se prvo pročistiti tržiste ili će fokus biti na dodatnom zapošljavanju.
Planovi tvoje organizacije za 2023. godinu?
Tihomir Bajić (Osnivac Serbian Entrepreneurs, LTSE) i ja radimo na osnivanju Fifth Quarter Ventures fonda i uskoro ćemo moci da podelimo više detalja sa čitaocima Netokracije. Imamo velike ambicije u sledećoj godini gde nam je želja da pomognemo ambicioznim startapima iz Srbije i regiona u daljem širenju i rastu.
Davor Sakač (investitor / TS Ventures)
Događaj koji je prema tvom mišljenju obeležio 2022. godinu?
Na temu godine za nama u kojoj smo zvanično započeli sa radom kao prvi Corporate Venture Capital fond u Srbiji i u ovom delu Evrope, osnovan od strane Telekoma Srbija, mogu da govorim o našim ključnim događajima i to tako što ću govoriti jezikom koji mi kao fond najbolje razumemo, odnosno u brojkama:
- Rekordan broj investicija – nadamo se da ćemo uspeti da ostvarimo cilj za 2022. godinu i zatvorimo najavljenih 8 investicija u startapove, istakao bih da, na našem tržištu, a možda i šire, niko do sad nije zabeležio ovakav ’score’. Do sada smo zatvrorili ukupno 7 deal-ova, i osmi je pri kraju.
- Stiglo nam je skoro 700 prijava najrazličitijih startap ideja sa raznih strana sveta – nakon nekoliko krugova selekcije sa našim stručnim timom do finalnih pregovora došlo je čak 5% od tog broja i sa njima smo proveli više od 400 sati online ’pitch’-eva
- U startapove u ranoj fazi razvoja investirali smo u proseku između 70.000 do 300.000 evra, zavisno od delatnosti i faze razvoja u kojoj se nalaze, dok je ukupni raspoloživi petogodišnji budžet 25 miliona evra. Sve njih uskoro očekujemo u nekoj ozbiljnijoj follow-on rundi za koju smo kao Fond spremni.
Što se tiče globalnih događaja – verujem da bi bilo logično komentarisati veliku svetsku krizu u kojoj se svet našao. U tom kontekstu, zanimljivo mi je da je domaća startap industrija time zapravo dobila svoju razvojnu šansu “na mala vrata”. Velike svetske kompanije, ali i brojni fondovi pribegli su opreznijim strategijama u pogledu ulaganja, tako da sad mi sa “malih” tržišta imamo pet minuta slave koje treba pametno da iskoristimo.
Ovaj momenat se ogleda u tome što je nedostatak novca na tržištu doveo do toga da su i startapi mudro prilagodili svoje valuacije kako bi postali interesantniji investitorima koji su ostali u idgri, a biznis planovi su postali konkretniji, samim tim smo dobili šansu da kao fond sa jednim jakim backer-om kao što je Telekom Srbija budemo zaista pouzdan partner u rundama finansiranja i da nas traže iz čitavog sveta. Teška vremena prave jake preduzetnike i obrnuto, tu vidimo i našu poziciju i šansu da uspemo.
Domaći tim ili proizvod koji su ti privukli posebnu pažnju ove godine?
Na ovu temu govorio bih kumulativno. Kada se pogledaju zbirno sve ideje koje smo razmatrali i timovi ljudi koji stoje iza njih, mogu da zaključim da nam se smeši veoma svetla budućnost. Srbija je zemlja velikih naučnika i verujem da nam je ta crta zapisana u genetskom kodu, naši mladi definitivno predstavljaju nosioce vremena u kojem živimo i koje nam predstoji. Iskreno sam fasciniran na koji način pristupaju zadatku koji je im je dat – a to je problem solving – da li je to platforma, servis ili usluga kojom ćemo unaprediti segment života i ponuditi rešenje koje može da se plasira na globalnom nivou.
Naš cilj koji smo postavili kada smo započinjali jeste da pronađemo prvog srpskog jednoroga i da na taj način obezbedimo mesto Srbiji na veoma izazovnoj globalnoj mapi startapova, a sve u prilog našem osnivaču kompaniji Telekom Srbija koja je pokretanjem sopstvenog Fonda zapravo podvukla svoju strategiju ekspanzije, kako lokalno tako i globalno.
Broj investicija u domaće startape – kako tu stojimo?
Za prvu godinu našeg rada, vrlo smo blizu da ostvarimo ono što se možda činilo nemoguće, a to je da, odaberemo čak 8 startapova u koje ćemo investirati, iskreno se nadam da ćemo u tome i uspeti u ovoj kalendarskoj godini. Važan podatak koji bih podelio jeste da, do sada, nijedan Venture Capital fond na ovim prostorima za manje od godinu dana postojanja nije podržao tako veliki broj startapova.
U godini velike ekonomske krize na globalnom nivou kada su svetski Fondovi umnogome stopirali finansiranje startapova u zrelijim rundama (A,B,C), uspeli smo da se upišemo u odličnu statistiku koja ide u prilog finasiranju startapova u ranoj fazi za koje smo se mi već na samom startu opredelili. Tu vidimo naš potencijal i šansu, koju ćemo sigurno iskoristiti. Na taj način smo sebi podigli lestvicu za narednu godinu gde očekujemo da ovaj broj dupliramo. Plan je da potencijalno podignemo još jedan fond za zrelije runde finansiranja sa stranim investitorima, ali o tome ćemo više kad dođe vreme za to.
Najveće prepreke sa kojima se domaći preduzetnici i dalje susreću?
Mislim da je najveća prepreka kod nas u regionu bio taj tradicionalni mindset da je bitno da se nađe siguran posao i mirno čeka penzija. To danas više ne postoji, došlo je neko novo vreme u kome se svet menja u jednom trenu i ljudi koji su toga svesni odnosno koji su spremni da se brzo prilagode i bore za svoje ideje.
Svedoci smo i globalnih dešavanja na koje nemamo veliki uticaj, a koja se lako prelivaju u sve ekonomije sveta. Tu možda leži naša šansa koju možemo da iskoristimo, u momentu gde su veliki igrači na tržištu “povukli ručnu” zbog opreznosti i straha od recesije, a “malima” dali šansu da se u tom međuprostoru agresivnije i brže pozicioniraju ukoliko rade više, brže i pametnije od drugih.
Sa druge strane i fondovi su počeli više da se otvaraju i sarađuju međusobno, da dele svoje deal-ove i na taj način dodaju vrednost startapovima, ne samo finansijski, već i opšte poslovno i to svako na svoj način kako bi doprineli njihovom rastu i napretku. Tako da, odgovor na pitanje, jeste da imamo šansu da ono što su nekada bile prepreke, zahvaljujući trenutnim okolnostima, iskoristimo kao svojevrsni izazov i postanemo respektabilni igrači na globalnoj mapi startapova kao domaći preduzetnici.
Planovi tvoje organizacije za 2023. godinu?
Utisak sa kojim završavamo 2022. godinu jeste da smo svojim aktivnostima uspeli da donesemo pozitivan talas i novu vrednost na celokupnom tržištu, zabeležimo uspehe i već vidimo promene koje su usledile nakon naših inicijalnih investicija koje već uveliko beleže sjajne poslovne rezultate i uvećavaju svoj biznis. Pored rada sa postojećim investicijama i našim portfolijom startapova, u godini pred nama, nastavljamo istim tempom i podrškom.
Želimo da nastavimo da širimo mrežu saradnika i da se uvezujemo sa drugim fondovima kako lokalno, tako i globalno. Kao što sam već rekao, jedan od ciljeva je i osnivanje novog zasebnog fonda čiji bi fokus bio na startapove u zrelijim fazama za koje su potrebna i dosta veća sredstva, i potpuno drugačiji pristup u selekciji i proceni. Na taj način bismo dali šansu i nekim drugim uspešnim startapima sa ovih prostora koji su već dokazali svoje biznis planove odnosno trakciju i spremo ulaze u nove runde kako bi skarirali svoje poslovanje.
Nebojša Bjelotomić (anđeo investitor / direktor Inicijative „Digitalna Srbija“)
Događaj koji je prema tvom mišljenju obeležio 2022. godinu?
Ne mogu da izdvojim jedan događaj kao kolosalan. Više događaja su mi znak da se stvari odvijaju i dalje u dobrom smeru. Odobrena je podrška za formiranje dva lokalna VC fonda. Usuđujem se da kažem da su prva kohorta Katapulta i sam program prevazišli sva očekivanja. Naše outsourcing kompanije su imale značajne akvizicije u regionu. Sve ovo se dešava u globalno vrlo izazovnoj klimi, pa mi se samim tim čini jos značajnijim.
Domaći tim ili proizvod koji su ti privukli posebnu pažnju ove godine?
Ovde opet moram da pomenem kompanije koje su bile u Katapult programu. Nećemo znati konačnu cifru do februara, ali se sad već čini da će desetak kompanija ili više od pola kohorte uspeti da podigne novac, što je izuzetno u trenutnim uslovima i govori o njihovom kvalitetu.
Pride, cela ekipa kompanija i osnivača je nekako pozitivna i bar u mojoj knjizi čine je onakvi osnivači kakvi i treba da budu.
Broj investicija u domaće startape – kako tu stojimo?
Koristim dati mi prostor da pohvalim Poslovne anđele okupljene oko Inicijative „Digitalna Srbija“. U toku ove godine imali smo pet investicija od kojih ćemo neke tek objaviti i želim da verujem da ćemo još dve zatvoriti početkom 2023. godine.
Što se tiče ukupnog tržišta, prošle godine su naši startapi privukli 130 miliona dolara — 60 miliona Tenderly, 70 ostali. Ako poredimo ovu i prošlu godinu u kategoriji ostali, čini se da ćemo biti lošiji za 20%.
Možda je moglo bolje, a možda je i realno da ne obaramo rekorde svake godine. Ipak, nemojte se iznenaditi ako u 2023. godini postavimo novi rekord u iznosu privučenih investicija.
Najveće prepreke sa kojima se domaći preduzetnici i dalje susreću?
Zakon o deviznom poslovanju i prepreke koje on nosi sa sobom. Toliko toga je rečeno i napisano na ovu temu. Želim da verujem da smo jednu godinu bliže momentu kad ovu temu više ne pominjemo.
Planovi tvoje organizacije za 2022. godinu?
Početkom godine privodimo kraju NINJA akceleratorki program i nadam se njegovoj novoj, većoj iteraciji. Projekat Preduzmi ideju koji sprovodimo uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) nastavlja dalje punom parom i donosi novu, još bolju Splet konferenciju. Grupa anđela Inicijative „Digitalna Srbija“ će biti još brojnija i imaće još više investicija. Imamo velike planove i u obrazovanju, pre svega u oblasti srednjih škola i saradnje sa profesorima i ukazivanju na važnost posla koji ova profesija obavlja.
Saša Popović (anđeo investitor / CEO Vega IT)
Događaj koji je prema tvom mišljenju obeležio 2022. godinu?
Ove godine je bilo puno zanimljivih dešavanja i događaja na globalnom nivou, ali bih ja ovde izdvojio jedan lokalni događaj koji mi se posebno svideo. U pitanju je Splet konferencija koja je organizovana u cilju promocije i osnaživanja inovativnog preduzetništva u našoj zemlji. Oduševljen sam prvo time što je događaj bio uživo, pa onda i brojem ljudi koji su na njega došli, energijom koju sam tamo osetio i kvalitetom predavanja koja sam imao prilike da pogledam. Zbog toga će se Splet konferencija naći u mom rasporedu i sledeće godine.
Domaći tim ili proizvod koji su ti privukli posebnu pažnju ove godine?
Spomenuo bih ovde Shopnosis tim zbog toga što sam veoma prijatno iznenađen time kako su rezultate istraživanja iz akademskog sveta preneli na biznis koji izgleda obećavajuće. Shopnosis je baziran na tehnologiji koja se zove Computer Vision (spada pod veštačku inteligenciju) i omogućava razumevanje ponašanja kupaca u prodavnicama. Verujem da bi mogli značajno promeniti trenutni način rada maloprodajnih objekata, to jest pomoći da marketari svoj posao rade puno efektnije, a na korist i zadovoljstvo kupaca širom sveta.
Broj investicija u domaće startape – kako tu stojimo?
Opšti utisak mi je da iz godine u godinu, ulaganja u startape značajno rastu. To me veoma raduje zbog toga što verujem da je bitno da imamo značajno veći broj startapa da bi se počeli videti ozbiljniji rezultati domaćeg ekosistema. S druge strane, nadam se da globalna recesija, koju najavljuju mnogi svetski ekonomisti, neće značajno uticati na pad investicija u naše startape u 2023. godini. U svakom slučaju, moj savet za domaće preduzetnike je da budu optimistični i da ne odustaju, ali da svoje biznise spremaju za veoma težak period.
Najveće prepreke sa kojima se domaći preduzetnici i dalje susreću?
Jedan od najvećih izazova koje ja vidim je malo lokalno tržište. Verujem u to da je startapima koji dolaze iz velikih razvijenih zemalja puno lakše da dođu do uspeha zbog toga što svoje proizvode i usluge mogu testirati i prodati relativno lako u lokalu pre nego što postanu globalno uspešni. Verujem da bismo u tom smislu možda mogli bolje iskoristiti našu veliku dijasporu – slično onome kako Izrael to radi već godinama – a na obostranu korist i lokalnih startapa i ljudi iz dijaspore. Osim toga, za narednu godinu bih kao najveći izazov istakao najavljenu recesiju i manja ulaganja u tehnološke kompanije.
Planovi tvoje organizacije za 2023. godinu?
Plan nam je da Vega IT poraste bar 30% u 2023. godini, bez obzira na najavljenu recesiju. Deo naše strategije za naredni period je otvaranje kancelarija u nekoliko zemalja u kojima su nam klijenti. Planiramo i izlazak na neka nova tržišta. Isplanirali smo i veća ulaganja u unapređenje naših usluga i novu brend strategiju kako bismo bili još više prepoznati i zanimljivi kao pouzdani partneri najboljim svetskim kompanijama.
Vest preuzeta u celosti sa ove lokacije.